Šta je osteoporoza i kako se liječi?

USA, New York State, Old Westbury, Seniors stretching in park

Osteoporoza je bolest kostiju, koja je hronična, te se odlikuje smanjenom gustinom kosti, što dovodi do čestih lomova uz najmanju povredu.

Kosti su okosnica našeg tijela, ali i zaštitna konstrukcija unutrašnjih organa i mozga. Kosti su živi organ koji se prilagođava promjenama i potrebama organizma. Bjelančevine, stanice te minerali (kalcij i fosfor) igraju najvažniju ulogu u pravilnoj izgradnji kosti. Najstarija kost u našem organizmu, bez obzira na dob čovjeka je deset godina, a razlog je stalno stvaranje i razgradnja kosti.

Građa kostiju

Ljudsko tijelo ima 220 kostiju.

Imamo dva osnovna tipa koštanog tkiva, a to su: 

1. spužvaste ili spongiozne kosti

2. kompaktne ili kortikalne kosti.

Kompaktni dio kosti se nalazi u srednjem dijelu dugih kostiju.

Spužvasta kost nalazi se u kralješcima i u području zglobova.

Razvoj koštanog tkiva

Tokom djetinjstva i puberteta, te adolescencije odnosno mladalaštva nastupa razdoblje brzog rasta i razvoja koštanog tkiva. Pod uticajem hormona kalcij, fosfor i ostali minerali najlakše se ugrađuju u kost. Upravo je to vrijeme kad se postiže vršna koštana masa.

U tim godinama je potrebno izbalansirati prehranu bogatu kalcijem i vitaminom D, uz redovnu fizičku aktivnost, zdrav život, dobar san.

Uzroci koji imaju negativni učinak na nastanak osteoporoze su brza hrana, smanjena tjelesna aktivnost (sjedenje pred računarom i televizorom) nedovoljan unos kalcija i vitamina D hranom a to su svježe voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, žitarice, krompiri, te nedovoljno izlaganje suncu.

Negativno na osteoporozu djeluju iscrpljujuće dijete i sve češće konzumiranje alkohola već nakon trideset i pete godine slijedi blago, a nakon pedesete godine i intenzivno smanjenje koštane mase.   Bitan faktor je menopauza i smanjenje estrogena u organizmu.

Zanimljivo je da 80% koštane mase odraslog čovjeka je genetski određeno, a ipak na 20% možemo uticati.

Među najčešće faktore rizika za nastanak osteoporoze na koje ne možemo uticati spadaju:

1. Prethodni prijelom u odrasloj dobi

2. Prijelom u prvih rođaka

3. Ženski spol

4. Visoka dob

5. Rasa

6. Demencija

U najčešće faktore rizika za osteoporozu koji se mogu promijeniti spadaju:

1. Dugotrajni smanjen unos kalcija, D-vitamina i bjelančevina

2. Pušenje, prekomjerno uživanje alkohola i kafe

3. Nizak index tjelesne mase (BMI < 19)

4. Nedostatak estrogena

5. Rana menopauza  (prije 45 godine ili obostrano uklanjane jajnika)

6. Smetnje vida unatoč adekvatnoj korekciji

7. Učestali padovi

8. Krhko zdravlje

9. Arhitektonske prepreke (treba se osigurati od pada).

Osiguranje od pada

1. Prikladna pomagala za hodanje,

2. Prikladna obuća (ravni i neklizavi đonovi, ravne i široke pete),

3. Dobra rasvjeta,

4. Suhi podovi,

5. Ćilimi učvršćeni za pod

6. Bez prepreka na prolazima.

Osteoporoza u početnom stadiju je bez bola i specifičnih simptoma i često se upravo zbog toga ne otkrije na vrijeme. Podmukla bol i umor u leđima većinom se zanemaruju, a tek se na usputnom radiološkom nalazu utvrdi osteoporotičan prijelom.

Denzitometrija je „zlatni standard“ za postavljanje dijagnoze. DXA metoda koja koristi dvije jačine           X-zraka u vrlo maloj dozi koji se porpuštaju kroz kost, a rezultat iščita računalo. Mineralna gustoća kostiju mjeri se u području slabinske kralježnice bedrene kosti i donje trećine palčane kosti. Ova metoda je veoma pouzdana.

Osobe koje bi trebale snimati gustoću kosti su:

• Sve žene iznad 65 god. starosti

• Svi muškarci iznad 70 god. starosti

• Odrasle osobe sa frakturama

• Odrasle osobe sa oboljenjima povezanim sa niskom mineralnom gustinom kosti

• Odrasle osobe pod terapijom koja utiče na mineralnu gustinu kosti

• Praćenje tretmana

Danas se može snimati gustoća kosti koristeći kvantitativni ultrazvuk. Prednosti ultrazvuka jesu mali troškovi, lako prenosiv aparat, nema rizika od neželjenog zračenja, jednostavan za korištenje.

Liječenje osteoporoze

Cilj liječenja osteoporoze je usporiti pregradnju kosti,povećati koštanu gustoću i povećati kvalitetu kosti, a time smanjiti rizik prijelomai poboljšati kvalitetu života.

U osnovno liječenje ubrajamo uklanjanje rizika, a to je unos elementarnog kalcija 1000- 1500 mg dnevno i vitamina D3 400-800 internacionalnih jedinica. Imati zdrav i uredan život, a to znači adekvatnu ishranu, pojačanu tjelesnu aktvinost, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju.

Stručnjaci savjetuju da pozitivne primjere imaju pacijenti koji se sportom bave, također sportska aktivnost učestvuje i u prevenciji ove bolesti.

Koštano tkivo je u stalnom procesu izgradnje, razgradnje i opet obnove, koji osigurava da kosti ostanu jake.Tokom razdoblja rasta koštana izgradnja je veća od gubitka koštane mase, te dostižu maksimum snage i koštane mase u dobi između 20 i 30 godina. Nakon dobi od oko 40-50 godina, gubitak koštane mase se povećava.

Dva ključna faktora u prevenciji osteoporoze su:

  • povećanje koštane mase koja se dogodi u životnoj dobi prije 20-30 godine
  • smanjenje stope gubitka koštane mase koji se pojavljuje nakon životne dobi od 40-50 godina.

Postavlja se pitanje kako spriječiti nastanak osteoporoze. Posebnu pažnju treba usmjeriti na prevenciju osteoporoze. Obezbijediti dovoljan unos Ca i D3 vitamina, ishranom povećati konzumiranje lisnatog povrća i ribe, povećati tjelesnu aktivnost i kod prvih znakova oteporoze početi sa adekvatnom terapijom. Izbjegavati pušenje i alkohol. Preventivno raditi na kontinuiranom skriningu za osteporozu.

Fizijatar ima važnu ulogu u programu prevencije i liječenja osteoporoze kroz motiviranje, poticanje, savjetovanje i započinjanje vježbanja i usvajanja navika svakodnevne tjelesne aktivnosti.