Dobra ideja za socijalno preduzeće počinje konkretnim problemom u zajednici. Možda primjećuješ da mladima nedostaje prilika za prvo radno iskustvo, da lokalni proizvođači teško dolaze do kupaca ili da se upotrebljivi materijali bacaju. Sljedeći korak nije odmah registracija preduzeća. Prvo treba provjeriti može li ideja istovremeno donijeti društvenu korist i ostvariti prihod.
1. Jasno opiši problem
Umjesto široke tvrdnje poput „želim pomoći mladima“, pokušaj odgovoriti na tri pitanja:
- Ko se suočava s problemom?
- Kako se problem vidi u svakodnevnom životu?
- Šta se dešava ako se ništa ne promijeni?
Što preciznije opišeš problem, lakše ćeš osmisliti rješenje. Razgovaraj s ljudima na koje se ideja odnosi. Njihovo iskustvo je važnije od pretpostavki koje imaš na početku.
2. Provjeri postoji li potreba za rješenjem
Društvena korist sama po sebi ne znači da će proizvod ili usluga pronaći kupce. Pitaj potencijalne korisnike šta već koriste, šta im nedostaje i koliko im je ponuđeno rješenje korisno. Zatim razgovaraj i s onima koji bi ga mogli platiti. Korisnik usluge i kupac ne moraju uvijek biti ista osoba ili organizacija.
Na primjer, radionica koja osposobljava mlade može biti korisna polaznicima, dok obuku finansiraju poslodavci kojima trebaju nove vještine. To je mogući model koji treba provjeriti razgovorima i malim probnim programom.
3. Testiraj ideju u malom obimu
Prije velikih ulaganja napravi jednostavnu probu: jednu radionicu, malu seriju proizvoda ili kratku uslugu za ograničen broj korisnika. Cilj nije savršen početak, nego učenje.
Tokom probe prati:
- da li ljudi koriste proizvod ili uslugu,
- šta im je zaista vrijedno,
- koliko vremena i novca je potrebno za isporuku,
- da li postoji spremnost za plaćanje.
Ako povratne informacije pokažu da rješenje ne funkcioniše, prilagodi ga. Promjena početne ideje nije neuspjeh; to je dio razvoja održivog modela.
4. Odvoji društveni cilj od poslovnog modela
Socijalno preduzeće treba imati jasan odgovor na dva pitanja: kakvu promjenu želi postići i od čega će finansirati svoj rad. Društveni cilj može biti zapošljavanje teže zapošljivih osoba. Poslovni model može biti prodaja usluga ili proizvoda koje tim pruža.
Napravi jednostavan pregled očekivanih prihoda i troškova. U troškove uključi materijal, rad, prostor, prevoz i podršku korisnicima. Ako prihod ne pokriva osnovne troškove, razmisli šta treba promijeniti prije širenja aktivnosti.
5. Mjeri promjenu koju želiš postići
Broj prodatih proizvoda govori o poslovanju, ali ne pokazuje cijeli društveni učinak. Odaberi nekoliko pokazatelja koji su povezani s misijom. To mogu biti broj osoba koje su završile obuku, broj onih koje su pronašle posao ili količina materijala koja je ponovo upotrijebljena.
Počni s podacima koje možeš redovno i odgovorno pratiti. Kratki razgovori s korisnicima često će otkriti ono što brojke ne pokazuju.
Primjer: ideja za lokalnu radionicu
Zamisli tim koji želi zapošljavati mlade kroz popravku polovnog namještaja. Tim najprije razgovara s mladima, kupcima i lokalnim partnerima. Zatim organizuje malu probnu radionicu, popravi nekoliko komada i provjeri koliko koštaju materijal i rad. Tek nakon toga odlučuje koje proizvode može redovno nuditi i kako će pratiti razvoj vještina učesnika.
Ovaj primjer pokazuje da se društvena misija i tržišna održivost provjeravaju zajedno.
Odakle krenuti?
Zapiši problem u jednoj rečenici, razgovaraj s najmanje nekoliko ljudi na koje se odnosi i osmisli mali test rješenja. Na osnovu onoga što saznaš, doradi ponudu, izračunaj troškove i odredi kako ćeš mjeriti rezultat.
Socijalno poduzetništvo raste kroz saradnju, učenje i prilagođavanje. Dobra ideja postaje snažnija kada je provjeriš sa zajednicom kojoj želiš koristiti.